Regulatorno Minirano Polje Cybersecuritya: Što CISOs Trebaju u 2025

Regulatorni krajolik kibernetičke sigurnosti pretvorio se u sve složeniju mrežu zahtjeva za usklađenošću koju organizacije više ne mogu ignorirati. Kako tvrtke prihvaćaju cloud computing, rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji i tehnologije Interneta stvari, istovremeno se suočavaju s pojačanim rizicima od povreda podataka i pojačanim nadzorom regulatornih tijela širom svijeta. Moderna kibernetička sigurnost daleko nadilazi obranu sustava od online napada—sada obuhvaća strogo pridržavanje evoluirajućih regulatornih okvira dizajniranih za zaštitu osjetljivih podataka, osiguranje odgovornosti organizacija i uspostavljanje robusnih sigurnosnih infrastruktura.

Neusklađenost s propisima o kibernetičkoj sigurnosti nosi ozbiljne posljedice uključujući značajne financijske kazne i pravne posljedice koje mogu ugroziti kontinuitet poslovanja. Organizacije moraju navigirati ovim regulatornim minskim poljem kako bi održale povjerenje kupaca, zaštitile svoj ugled i ublažile rizike povezane s povredama podataka. Za Chief Information Officere, Chief Information Security Officere i stručnjake za sigurnost, razumijevanje i implementacija ovih zahtjeva za usklađenošću postali su ključni za uspjeh organizacije.

Europska unija jača okvir kibernetičke sigurnosti

Europska unija uvela je nekoliko sveobuhvatnih regulatornih okvira koji značajno utječu na pristup organizacija kibernetičkoj sigurnosti. NIS2 Directive, što znači Network and Information Security Directive, predstavlja ažuriranu i proširenu verziju izvornog NIS direktiva, posebno dizajniranu da prevlada nedostatke svog prethodnika. Države članice morale su usvojiti ovu direktivu kao nacionalni zakon do 17. listopada 2024., što označava ključnu prekretnicu u europskoj regulaciji kibernetičke sigurnosti.

NIS2 nalaže da operatori kritične infrastrukture i ključnih usluga diljem EU implementiraju odgovarajuće sigurnosne mjere i prijavljuju sve incidente kibernetičke sigurnosti kako bi se poboljšala sigurnost mrežnih i informacijskih sustava. Direktiva pokriva znatno veći broj sektora koji predstavljaju vitalna područja društva u usporedbi s izvornim okvirom. Njena četiri primarna područja zahtjeva—upravljanje rizicima, korporativna odgovornost, obveze izvještavanja i kontinuitet poslovanja—nameću strože standarde nego NIS1. Organizacije koje ne ispune ove zahtjeve suočavaju se sa značajnim novčanim kaznama i potencijalnim pravnim posljedicama.

Digital Operational Resilience Act, poznat kao DORA, stupio je na snagu 17. siječnja 2025., prvenstveno ciljajući financijske institucije. Prije implementacije DORA-e nije postojala jedinstvena metodologija za rješavanje problema Informacijsko-komunikacijske tehnologije, bilo da su uzrokovani kibernetičkim napadima ili tehničkim kvarovima. Ova regulativa sada zahtijeva od financijskih institucija uključujući banke, osiguravajuće tvrtke i investicijske banke da se pridržavaju strogih smjernica koje osiguravaju njihovu otpornost, sposobnost odgovora i oporavka od značajnih operativnih prekida uz sprječavanje i smanjenje kibernetičkih napada.

Cyber Resilience Act adresira stvarnost da su i hardver i softver postali glavni ciljevi zlonamjernih aktivnosti. Ova regulativa primjenjuje se na proizvođače, uvoznike i distributere proizvoda s digitalnim elementima, osiguravajući kibernetičku sigurnost tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda. Uvodi obavezne zahtjeve za kibernetičku sigurnost koji reguliraju planiranje, dizajn, razvoj i održavanje takvih proizvoda. Propisi CRA-e za prijavu incidenata kibernetičke sigurnosti stupit će na snagu 11. rujna 2026., dok će svi ostali zahtjevi biti implementirani do 11. prosinca 2027. Proizvodi poput medicinskih uređaja i automobila s vlastitim sigurnosnim i zaštitnim propisima izuzeti su iz ovog okvira.

Umjetna inteligencija pod regulatornim nadzorom

EU Artificial Intelligence Act prvenstveno se fokusira na regulaciju AI, ali ima značajne implikacije za prakse kibernetičke sigurnosti. Zakonodavstvo zahtijeva da sustavi visokog rizika umjetne inteligencije budu dizajnirani i razvijeni kako bi postigli odgovarajuće razine točnosti, robusnosti i kibernetičke sigurnosti, uz održavanje tih kvaliteta tijekom cijelog životnog ciklusa. Europska komisija mjerit će i ocjenjivati ove razine performansi kako bi osigurala usklađenost.

Sustavi visokog rizika AI moraju spriječiti pristrane rezultate i moraju biti zaštićeni od manipulacije neovlaštenih strana. Ova regulativa stupa na snagu 2. kolovoza 2026., dajući organizacijama vremena da pripreme svoje AI sustave za usklađenost. Presjek AI i regulacije kibernetičke sigurnosti odražava rastuće priznanje da sustavi umjetne inteligencije predstavljaju jedinstvene sigurnosne izazove koji zahtijevaju specijalizirani nadzor.

Ujedinjeno Kraljevstvo unapređuje zakonodavstvo o cyber obrani

Zakon Cyber Security and Resilience Bill Ujedinjenog Kraljevstva ima za cilj poboljšati nacionalnu cyber obranu i osigurati da vitalne kritične infrastrukture na kojima se oslanjaju tvrtke digitalnih usluga ostanu sigurne. Ovo zakonodavstvo će zahtijevati implementaciju snažnih mjera kibernetičke sigurnosti i zahtijevati prijavu incidenata vladi radi poboljšanja prikupljanja podataka o kibernetičkim napadima. Vlada je u srpnju 2024. najavila da će ovaj zakon uvesti tijekom aktualne parlamentarne sjednice, s detaljima objavljenim u travnju 2025. i formalnim predstavljanjem Parlamentu planiranim za kasnije 2025.

Sjedinjene Američke Države pojačavaju izvještavanje o kritičnoj infrastrukturi

Cyber Incident Reporting for Critical Infrastructure Act, poznat kao CIRCIA, predstavlja zakon SAD-a usmjeren na poboljšanje nacionalne kibernetičke sigurnosti dobivanjem boljih i bržih informacija o kibernetičkim napadima. Zakonodavstvo obvezuje kritične organizacije da obavijeste Cybersecurity and Infrastructure Security Agency kad god dožive kibernetički napad ili plate otkupninu, pružajući vlastima jasniju sliku o krajoliku kibernetičkih prijetnji. Zahtjevi za izvještavanje očekuju se da stupe na snagu 2026. nakon objave konačnih pravila 2025., dajući organizacijama vremena za uspostavu odgovarajućih mehanizama izvještavanja.

Indija uspostavlja okvir za zaštitu podataka

Indija je poduzela značajne korake za poboljšanje zaštite podataka i privatnosti kroz svoj Digital Personal Data Protection Act. DPDP pravila, koja su dio Digital Personal Data Protection Act iz 2023., predstavljaju značajan napredak za Indiju u području kibernetičke sigurnosti. Ovo zakonodavstvo zahtijeva imenovanje Data Protection Officera za organizacije koje obrađuju osobne podatke. Chief Information Security Officeri morat će blisko surađivati s Data Protection Officerima kako bi uskladili strategije kibernetičke sigurnosti s zahtjevima zaštite podataka, stvarajući jedinstveni pristup informacijskog sigurnosti i privatnosti.

Strateška priprema za regulatornu usklađenost

Chief Information Officeri i Chief Information Security Officeri moraju usvojiti proaktivan pristup za adresiranje širokog spektra zahtjeva regulatorne usklađenosti u 2025. Voditelji sigurnosti mogu pomoći svojim organizacijama da ostanu ispred izazova usklađenosti održavanjem pristupa najnovijim procedurama kibernetičke sigurnosti temeljenim na promjenama u regulatornim okvirima. To zahtijeva kontinuirano praćenje regulatornih promjena i razumijevanje kako novi zahtjevi utječu na postojeće sigurnosne programe.

Razumijevanje organizacijskih implikacija regulatornih okvira zahtijeva blisku suradnju s internim osobljem u više odjela. Pravni, usklađenost, financijski i operativni timovi moraju surađivati kako bi osigurali sveobuhvatno razumijevanje regulatornih zahtjeva i njihove praktične implementacije. Osim toga, suradnja s vanjskim konzultantima ili pravnim savjetnicima za regulatorne savjete pruža vrijednu stručnost u navigaciji složenim krajobrazom usklađenosti.

Komunikacija predstavlja ključnu komponentu regulatorne pripremljenosti. Informiranje timova i dionika o učincima regulatornih promjena osigurava da svi razumiju svoje uloge i odgovornosti u održavanju usklađenosti. To uključuje redovite treninge, ažuriranu dokumentaciju i jasne procedure eskalacije za pitanja vezana uz usklađenost.

Razumijevanje trenutnog stanja poslovanja ključno je za učinkovito upravljanje usklađenošću. Organizacije moraju provesti temeljite procjene kako bi identificirale praznine između trenutnih sigurnosnih praksi i regulatornih zahtjeva. Ove procjene pružaju temelj za razvoj sveobuhvatnih planova usklađenosti koji prioritetiziraju inicijative na temelju procjene rizika, dostupnosti resursa i regulatornih rokova.

Voditelji sigurnosti mogu pomoći svojim organizacijama da ostanu ispred izazova usklađenosti održavanjem pristupa najnovijim procedurama kibernetičke sigurnosti i osiguravanjem da su antivirus rješenja pravilno implementirana i ažurirana u skladu s regulatornim okvirima.

Voditelji sigurnosti također bi trebali uspostaviti okvire za kontinuirano praćenje usklađenosti umjesto da regulatornu usklađenost tretiraju kao jednokratni projekt. Mehanizmi kontinuirane procjene pomažu organizacijama identificirati nove praznine u usklađenosti prije nego što postanu kritični problemi, omogućujući proaktivno rješavanje umjesto reaktivnog upravljanja krizama.

Regulatorni krajolik nastavit će se razvijati kako kibernetičke prijetnje napreduju, a vlade odgovaraju ažuriranim okvirima. Organizacije koje ulažu u fleksibilne, prilagodljive programe usklađenosti pozicioniraju se za učinkovitije navigiranje budućih regulatornih promjena u odnosu na one koje održavaju rigidne, minimalističke pristupe usredotočene isključivo na trenutne zahtjeve. Izgradnja sposobnosti usklađenosti izvan neposrednih mandata stvara otpornost na buduće regulatorno proširenje istovremeno jačajući ukupni sigurnosni položaj.

Izvor: https://www.cyberdefensemagazine.com/cybersecurity-is-now-a-regulatory-minefield-what-cisos-must-know-in-2025