Kritični sigurnosni rizici Cloud Computing-a u 2025. godini

Cloud computing se razvio u ključnu komponentu modernih poslovnih operacija, pružajući neuporedivu fleksibilnost, skalabilnost i efikasnost troškova organizacijama u svim industrijama. Međutim, uz ove značajne prednosti dolaze i ozbiljni sigurnosni izazovi koje organizacije moraju proaktivno rješavati. Otprilike četrdeset pet posto sigurnosnih incidenata sada potiče iz cloud okruženja, što naglašava kritičnu potrebu za unapređenim sigurnosnim mjerama dok preduzeća nastavljaju svoje digitalne transformacijske putanje.

Finansijske posljedice neadekvatne cloud sigurnosti dostigle su alarmantne nivoe. Prosječni trošak povrede podataka popeo se na 4,88 miliona dolara u 2024. godini, što predstavlja ne samo neposredne finansijske gubitke zbog kompromitovanih podataka, već i dugoročne štete po reputaciju i regulatorne kazne. Ovi značajni troškovi ističu zašto organizacije moraju prioritetno ulagati u sveobuhvatna cloud sigurnosna rješenja, uključujući robusne politike upravljanja pristupom, pravilnu konfiguraciju cloud usluga i kontinuirane procjene ranjivosti.

Razumijevanje sigurnosnih izazova cloud computinga

Cloud computing pruža brojne računalne usluge uključujući skladištenje, baze podataka, servere, mrežni softver i analitiku putem interneta. Ovaj model omogućava organizacijama da izbjegnu upravljanje fizičkom infrastrukturom poput data centara, hardvera i lokalnih servera. Umjesto toga, preduzeća koriste infrastrukturu i usluge od glavnih cloud provajdera kao što su Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud Platform, stvarajući okruženja gdje se brzo skaliranje odvija uz niže troškove resursa bez operativnog tereta održavanja fizičke imovine.

Tri široko priznata modela usluga zadovoljavaju različite organizacijske potrebe. Infrastructure as a Service pruža virtualizovane računalne resurse preko interneta, omogućavajući organizacijama značajnu kontrolu nad operativnim sistemima i implementiranim aplikacijama bez ulaganja u fizički hardver. Platform as a Service nudi developerima kompletnu platformu za izgradnju, upravljanje i održavanje aplikacija bez upravljanja osnovnom infrastrukturom. Software as a Service isporučuje aplikacije putem interneta na pretplatničkoj osnovi, eliminišući zahtjeve za instalacijom i održavanjem dok provajder usluge upravlja infrastrukturom, sigurnošću, ažuriranjima i održavanjem.

Dok cloud computing eliminiše mnoge izazove upravljanja infrastrukturom, istovremeno uvodi nove rizike koji zahtijevaju pažljivu pažnju na sigurnost podataka i privatnost. Prijelaz na cloud okruženja proširuje površine napada organizacija jer preduzeća pohranjuju više podataka i pokreću aplikacije u cloudu, otvarajući dodatne potencijalne ulazne tačke za sajber napade. Svaka cloud usluga, aplikacija i integracija dodaju potencijalne ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti, čineći snažne sigurnosne mjere neophodnim za zaštitu od neovlaštenog pristupa, povreda podataka i kompromitovanja sistema.

Glavne ranjivosti cloud sigurnosti

Povrede podataka predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji za cloud okruženja. Ove povrede nastaju usljed neovlaštenog pristupa podacima pohranjenim u cloudu, uzrokujući posljedice koje variraju od finansijskih šteta i pravnih posljedica do ozbiljne štete po reputaciju. Greške u konfiguraciji cloud sigurnosnih postavki, kompromitovani kredencijali i ranjive aplikacije često su uzroci povreda podataka. Otprilike osamdeset posto povreda podataka u 2023. godini uključivalo je podatke pohranjene u cloud okruženjima, čineći cloud sigurnost kritičnim pitanjem sa stvarnim uticajima uključujući gubitak povjerenja kupaca i smanjenje prihoda.

Neispravne konfiguracije cloud postavki predstavljaju vodeći faktor u povredama cloud sigurnosti. Loše konfiguracijske postavke uključuju otvorene skladišne kante, previše permisivne politike upravljanja identitetom i pristupom, te javno izložene resurse koji sadrže osjetljive podatke, izlažući kritične informacije napadačima. Nedavni izvještaji pokazuju da je otprilike petnaest posto sajber sigurnosnih povreda rezultat cloud neispravnih konfiguracija, što naglašava hitnu potrebu za redovnim revizijama konfiguracija unutar cloud okruženja.

Nezaštićeni application programming interfaces predstavljaju još jednu značajnu ranjivost. API-ji su ključni za funkcionalnost clouda, ali nezaštićeni API-ji stvaraju puteve za sigurnosnu eksploataciju. Ovi interfejsi često pate od slabe autentifikacije, neadekvatne enkripcije ili nedovoljne validacije koju hakeri iskorištavaju za pristup vrijednim cloud resursima ili manipulaciju kontrolama podataka. Zapanjujućih devedeset dva posto organizacija iskusilo je sigurnosne incidente povezane s API-jem u protekloj godini, pri čemu se ranjivosti API-ja često zanemaruju uprkos tome što su omiljene mete napadača.

Otimačina računa događa se kada napadači koriste ukradene kredencijale pribavljene phishingom ili metodama brutalne sile za neovlašteni pristup cloud nalozima. Kada napadači preuzmu kontrolu nad nalogom, mogu manipulirati podacima, krasti informacije ili ometati usluge. U 2023. godini prijetnje cloud nalozima porasle su šesnaest puta u odnosu na prethodnu godinu, pokazujući koliko se brzo ove prijetnje razvijaju i kako kompromitovani nalozi omogućavaju naknadne napade ili eksfiltraciju podataka bez detekcije.

Nova prijetnja i operativni izazovi

Insajderske prijetnje predstavljaju jedinstvene opasnosti jer uključuju zaposlene, ugovarače ili partnere sa legitimnim pristupom cloud resursima koji mogu namjerno ili nenamjerno zloupotrijebiti taj pristup. Ove prijetnje su posebno opasne jer potiču od osoba kojima je povjeren pristup osjetljivim informacijama, što omogućava insajderske napade da zaobiđu tradicionalne sigurnosne mjere i ostanu teško otkrivene i efikasno ublažene.

Denial-of-service napadi ciljaju preopterećenje cloud usluga, čineći ih nedostupnim legitimnim korisnicima. Napadači obično preplavljuju cloud sisteme prekomjernim saobraćajem kako bi izazvali degradaciju performansi ili potpune prekide, što rezultira zastojevima, gubitkom prihoda i štetom po reputaciju. Moderni denial-of-service napadi postali su sve sofisticiraniji, koristeći botnete za pojačavanje destruktivnog uticaja na cloud infrastrukturu.

Gubitak podataka u cloud okruženjima može nastati usljed slučajnog brisanja, hardverskih kvarova ili zlonamjernih napada. Organizacije koje nemaju adekvatne kapacitete za backup i oporavak od katastrofa suočavaju se sa značajnim rizicima trajnog gubitka vrijednih podataka. Ransomware napadi predstavljaju vodeći uzrok gubitka podataka, šifrirajući kritične fajlove i držeći ih za otkup dok potencijalno uzrokuju nepovratnu štetu poslovnim operacijama.

Nedostatak vidljivosti u cloudu pojavljuje se kako organizacije šire svoje cloud operacije. Mnoge firme imaju poteškoće u održavanju potpune vidljivosti u svoja cloud okruženja, stvarajući prepreke za detekciju prijetnji i odgovor koje ostavljaju cloud resurse izloženim. Nedovoljna vidljivost često ostavlja sigurnosne timove neupućene u shadow IT implementacije ili neispravne konfiguracije, dopuštajući neotkrivene povrede da traju i šire se tokom vremena.

Usklađenost i napredni stalni rizici

Model dijeljene odgovornosti u cloud computingu dijeli sigurnosne obaveze između cloud provajdera i organizacija. Dok cloud provajderi osiguravaju fizičku infrastrukturu, mreže i slojeve virtualizacije, organizacije moraju štititi svoje podatke, aplikacije i konfiguracije. Mnoge firme ne razumiju adekvatno ovaj model, stvarajući sigurnosne praznine koje ostavljaju kritične resurse ranjivim na eksploataciju.

Prekršaji usklađenosti nose ozbiljne posljedice za organizacije u regulisanim industrijama koje se suočavaju sa strogim zahtjevima u vezi privatnosti i sigurnosti podataka kao što su GDPR i HIPAA. Neadekvatna sigurnost cloud okruženja može rezultirati neuspjehom u usklađenosti, donoseći ozbiljne pravne posljedice i negativne uticaje na reputaciju. Prekršaji usklađenosti mogu pokrenuti revizije i potencijalne poslovne prekide, čineći proaktivno upravljanje usklađenošću neophodnim.

Napredne stalne prijetnje predstavljaju sofisticirane sajber napade gdje hakeri stiču pristup cloud okruženjima i održavaju prisustvo tokom dužih perioda. Ovi dugotrajni prikriveni napadi ciljaju krađu osjetljivih informacija bez aktiviranja alarma sigurnosnih sistema. Napredne stalne prijetnje obično su državno sponzorisane ili izvedene od strane visoko kvalifikovanih napadača, što ih čini izuzetno teškim za odbranu korištenjem tradicionalnih sigurnosnih metoda.

Rupe u enkripciji stvaraju ranjivosti kada organizacije ne štite osjetljive podatke pohranjene u cloud okruženjima ili podatke u tranzitu. Informacije bez jake enkripcije postaju podložne presretanju ili neovlaštenom pristupu. Preduzeća koja ne enkriptuju osjetljive informacije izlažu se riziku od povreda i neusklađenosti sa propisima o privatnosti koji zahtijevaju zaštitu podataka.

Loše prakse upravljanja identitetom i pristupom, uključujući slabe politike lozinki ili prekomjerne dozvole, ostavljaju cloud resurse ranjivim na neovlašteni pristup. Neispravne konfiguracije upravljanja identitetom i pristupom olakšavaju kompromitovanje naloga i povrede podataka. Redovni pregledi IAM politika u kombinaciji sa primjenom višefaktorske autentifikacije postaju ključni za minimiziranje rizika neovlaštenog pristupa.

Osnovne najbolje prakse cloud sigurnosti

Implementacija snažnih kontrola pristupa čini temelj efikasne cloud sigurnosti. Višefaktorska autentifikacija i robusne politike lozinki efikasno štite pristup cloud nalozima. Prava pristupa trebaju slijediti princip najmanjih privilegija, dodjeljujući korisnicima samo neophodne resurse za obavljanje poslova. Redovni pregledi pristupa osiguravaju prevenciju neovlaštenog pristupa i pravovremeno uklanjanje dozvola prilikom promjene uloga.

Enkripcija podataka u mirovanju i u tranzitu štiti osjetljive informacije od neovlaštenog pristupa. Organizacije trebaju implementirati odgovarajuće enkripcijske protokole uključujući Transport Layer Security za podatke u tranzitu i Advanced Encryption Standard sa 256-bitnim ključevima za podatke u mirovanju. Sveobuhvatne politike upravljanja enkripcijskim ključevima osiguravaju pravilnu zaštitu ključeva tokom njihovog životnog ciklusa.

Kontinuirano praćenje i revizija cloud aktivnosti omogućavaju organizacijama da brzo detektuju i reaguju na sigurnosne prijetnje. Cloud-native ili alati trećih strana za praćenje trebaju kontinuirano pratiti aktivnosti unutar cloud okruženja. Redovne revizije logova identifikuju sumnjive aktivnosti ili pokušaje neovlaštenog pristupa, dok real-time upozorenja detektuju neuobičajene obrasce omogućavajući brze reakcije koje sprječavaju eskalaciju napada.

Osiguranje API-ja zahtijeva snažnu autentifikaciju i enkripciju za svu API komunikaciju. Redovno testiranje otkriva ranjivosti API-ja prije nego što ih napadači mogu iskoristiti. API gateway-evi upravljaju i štite API saobraćaj, osiguravajući pravilnu validaciju i autentifikaciju API zahtjeva. Redovno praćenje obrazaca korištenja API-ja pomaže u detekciji abnormalnih aktivnosti koje mogu ukazivati na sigurnosne incidente.

Redovne sigurnosne procjene uključujući procjene ranjivosti i penetracijsko testiranje otkrivaju slabosti u cloud infrastrukturi prije nego što ih napadači otkriju. Pravovremena primjena zakrpa i ažuriranja osigurava poznate ranjivosti. Automatizovano sigurnosno skeniranje kontinuirano traži nove prijetnje, smanjujući vrijeme između detekcije i sanacije dok održava robusne sigurnosne posture.

Pravilni procesi backup-a i oporavka od katastrofa minimiziraju zastoje i gubitak podataka tokom sigurnosnih incidenata. Organizacije trebaju osigurati stalni backup podataka na sigurna mjesta sa testiranim planovima oporavka koji omogućavaju brzu restauraciju podataka. Redovno testiranje backup sistema i planova oporavka potvrđuje sposobnost brzog vraćanja podataka, smanjujući štetu od kvarova sistema ili napada dok osigurava kontinuitet poslovanja.

Izvor: https://www.sentinelone.com/cybersecurity-101/cloud-security/security-risks-of-cloud-computing