Regulatorno Polje Miniranja u Cybersecurityju: Šta CISOs Trebaju u 2025

Regulatorni pejzaž u oblasti sajber bezbjednosti pretvorio se u sve složeniju mrežu zahtjeva za usklađenošću koju organizacije više ne mogu ignorisati. Kako kompanije prihvataju cloud computing, rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji i tehnologije Interneta stvari, istovremeno se suočavaju sa pojačanim rizicima od curenja podataka i pojačanim nadzorom regulatornih tijela širom svijeta. Moderna sajber bezbjednost daleko prevazilazi odbranu sistema od online napada—sada obuhvata strogo pridržavanje evoluirajućih regulatornih okvira dizajniranih za zaštitu osjetljivih podataka, osiguranje odgovornosti organizacija i uspostavljanje robusnih sigurnosnih infrastruktura.

Neusklađenost sa propisima o sajber bezbjednosti nosi ozbiljne posljedice uključujući značajne finansijske kazne i pravne sankcije koje mogu ugroziti kontinuitet poslovanja. Organizacije moraju navigirati ovim regulatornim minskim poljem kako bi održale povjerenje kupaca, zaštitile svoj ugled i umanjile rizike povezane sa curenjem podataka. Za Chief Information Officers, Chief Information Security Officers i stručnjake za sigurnost, razumijevanje i implementacija ovih zahtjeva za usklađenošću postali su ključni za uspjeh organizacije.

Evropska unija jača okvir sajber bezbjednosti

Evropska unija je uvela nekoliko sveobuhvatnih regulatornih okvira koji značajno utiču na pristup organizacija sajber bezbjednosti. NIS2 Directive, što znači Network and Information Security Directive, predstavlja ažuriranu i proširenu verziju originalne NIS direktive, posebno dizajniranu da prevaziđe nedostatke svog prethodnika. Države članice su bile obavezne da usvoje ovu direktivu kao nacionalni zakon do 17. oktobra 2024, što predstavlja ključnu prekretnicu u evropskoj regulativi sajber bezbjednosti.

NIS2 zahtijeva da operateri kritične infrastrukture i esencijalnih usluga širom EU implementiraju odgovarajuće sigurnosne mjere i prijavljuju sve incidente u oblasti sajber bezbjednosti kako bi se unaprijedila sigurnost mrežnih i informacionih sistema. Direktiva pokriva znatno veći broj sektora koji predstavljaju vitalne oblasti društva u poređenju sa originalnim okvirom. Njena četiri primarna zahtjeva—upravljanje rizikom, korporativna odgovornost, obaveze izvještavanja i kontinuitet poslovanja—nameću strože standarde nego NIS1. Organizacije koje ne ispune ove zahtjeve suočavaju se sa značajnim novčanim kaznama i potencijalnim pravnim posljedicama.

Digital Operational Resilience Act, poznat kao DORA, stupio je na snagu 17. januara 2025, prvenstveno ciljajući finansijske institucije. Prije implementacije DORA-e, nije postojala jedinstvena metodologija za rješavanje problema Informaciono-komunikacionih tehnologija, bilo da su nastali usljed sajber napada ili tehničkih kvarova. Ova regulativa sada zahtijeva od finansijskih institucija uključujući banke, osiguravajuće firme i investicione banke da se pridržavaju strogih smjernica koje osiguravaju njihovu otpornost, sposobnost odgovora i oporavka od značajnih operativnih prekida, dok istovremeno sprječavaju i smanjuju sajber napade.

Cyber Resilience Act adresira realnost da su i hardver i softver postali primarne mete zlonamjernih aktivnosti. Ova regulativa se odnosi na proizvođače, uvoznike i distributere proizvoda sa digitalnim elementima, osiguravajući sajber bezbjednost tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda. Uvodi obavezne zahtjeve za sajber bezbjednost koji regulišu planiranje, dizajn, razvoj i održavanje takvih proizvoda. Propisi CRA za prijavu incidenata u oblasti sajber bezbjednosti stupiće na snagu 11. septembra 2026, dok će svi ostali zahtjevi biti implementirani do 11. decembra 2027. Proizvodi poput medicinskih uređaja i automobila sa sopstvenim sigurnosnim i bezbjednosnim regulativama izuzeti su iz ovog okvira.

Umjetna inteligencija pod regulatornim nadzorom

EU Artificial Intelligence Act primarno se fokusira na regulaciju AI, ali ima značajne implikacije za prakse sajber bezbjednosti. Zakon zahtijeva da sistemi visokog rizika bazirani na AI budu dizajnirani i razvijeni da postignu odgovarajuće nivoe tačnosti, robusnosti i sajber bezbjednosti, uz održavanje ovih kvaliteta tokom cijelog životnog ciklusa. Evropska komisija će mjeriti i ocjenjivati ove nivoe performansi kako bi osigurala usklađenost.

Sistemi visokog rizika moraju spriječiti pristrasne rezultate i biti zaštićeni od manipulacije od strane neovlaštenih lica. Ova regulativa stupa na snagu 2. avgusta 2026, dajući organizacijama vremena da pripreme svoje AI sisteme za usklađenost. Presjek AI i regulative sajber bezbjednosti odražava rastuće prepoznavanje da sistemi umjetne inteligencije predstavljaju jedinstvene sigurnosne izazove koji zahtijevaju specijalizovani nadzor.

Ujedinjeno Kraljevstvo unapređuje zakonodavstvo o sajber odbrani

Cyber Security and Resilience Bill Ujedinjenog Kraljevstva ima za cilj unapređenje nacionalne sajber odbrane i osiguranje da vitalne kritične infrastrukture na kojima se oslanjaju kompanije digitalnih usluga ostanu sigurne. Ovaj zakon će zahtijevati implementaciju snažnih mjera sajber bezbjednosti i obavezu prijavljivanja incidenata vladi radi poboljšanja prikupljanja podataka o sajber napadima. Vlada je u julu 2024 najavila da će ovaj zakon uvesti tokom tekuće parlamentarne sesije, sa detaljima objavljenim u aprilu 2025 i formalnim predstavljanjem Parlamentu planiranim za kasnije u 2025.

Sjedinjene Američke Države unapređuju izvještavanje o kritičnoj infrastrukturi

Cyber Incident Reporting for Critical Infrastructure Act, poznat kao CIRCIA, predstavlja zakon SAD usmjeren na unapređenje nacionalne sajber bezbjednosti kroz bolje i brže prikupljanje informacija o sajber napadima. Zakon obavezuje kritične organizacije da obavijeste Cybersecurity and Infrastructure Security Agency svaki put kada dožive sajber napad ili plate otkupninu, pružajući vlastima jasniju sliku o pejzažu sajber prijetnji. Zahtjevi za izvještavanje očekuju se da stupe na snagu 2026 nakon objave konačnih pravila 2025, dajući organizacijama vremena da uspostave odgovarajuće mehanizme izvještavanja.

Indija uspostavlja okvir za zaštitu podataka

Indija je preduzela značajne korake za unapređenje zaštite podataka i privatnosti kroz Digital Personal Data Protection Act. DPDP pravila, koja su dio Digital Personal Data Protection Act iz 2023, predstavljaju značajan napredak za Indiju u oblasti sajber bezbjednosti. Ova legislativa zahtijeva imenovanje Data Protection Officer-a za organizacije koje rukovode ličnim podacima. Chief Information Security Officers će morati blisko sarađivati sa Data Protection Officers kako bi uskladili strategije sajber bezbjednosti sa zahtjevima zaštite podataka, stvarajući jedinstven pristup informacionoj sigurnosti i privatnosti.

Strateška priprema za regulatornu usklađenost

Chief Information Officers i Chief Information Security Officers moraju usvojiti proaktivan pristup za adresiranje širokog spektra zahtjeva za usklađenošću u 2025. Lideri sigurnosti mogu pomoći svojim organizacijama da ostanu ispred izazova usklađenosti održavajući pristup najnovijim procedurama sajber bezbjednosti baziranim na promjenama u regulatornim okvirima. Ovo zahtijeva kontinuirano praćenje regulatornih promjena i razumijevanje kako novi zahtjevi utiču na postojeće sigurnosne programe.

Razumijevanje organizacionih implikacija regulatornih okvira zahtijeva blisku saradnju sa internim osobljem u više odjela. Pravni, compliance, finansijski i operativni timovi moraju raditi zajedno kako bi osigurali sveobuhvatno razumijevanje regulatornih zahtjeva i njihove praktične implementacije. Takođe, saradnja sa eksternim konsultantima ili pravnim savjetnicima za regulatorne savjete pruža vrijednu ekspertizu u navigaciji složenim pejzažima usklađenosti.

Komunikacija predstavlja ključnu komponentu regulatorne pripremljenosti. Informisanje timova i zainteresovanih strana o efektima regulatornih promjena osigurava da svi razumiju svoje uloge i odgovornosti u održavanju usklađenosti. Ovo uključuje redovne treninge, ažuriranu dokumentaciju i jasne procedure eskalacije za pitanja vezana za usklađenost.

Razumijevanje trenutne pozicije poslovanja je esencijalno za efikasno upravljanje usklađenošću. Organizacije moraju sprovesti detaljne procjene kako bi identifikovale praznine između trenutnih sigurnosnih praksi i regulatornih zahtjeva. Ove procjene pružaju osnovu za razvoj sveobuhvatnih planova usklađenosti koji prioritetizuju inicijative na osnovu procjene rizika, dostupnosti resursa i regulatornih rokova.

Lideri sigurnosti mogu pomoći svojim organizacijama da ostanu ispred izazova usklađenosti održavajući pristup najnovijim procedurama sajber bezbjednosti i osiguravajući da su antivirus rješenja pravilno implementirana i ažurirana u skladu sa regulatornim okvirima.

Lideri sigurnosti takođe treba da uspostave okvire za kontinuirani nadzor usklađenosti umjesto da tretiraju pridržavanje propisa kao jednokratni projekat. Mehanizmi kontinuirane procjene pomažu organizacijama da identifikuju nove praznine u usklađenosti prije nego što postanu kritični problemi, omogućavajući proaktivno otklanjanje umjesto reaktivnog upravljanja krizama.

Regulatorni pejzaž će se nastaviti razvijati kako sajber prijetnje napreduju, a vlade odgovaraju ažuriranim okvirima. Organizacije koje ulažu u fleksibilne, adaptivne programe usklađenosti pozicioniraju se da efikasnije navigiraju budućim regulatornim promjenama u odnosu na one koje održavaju rigidne, minimalističke pristupe fokusirane isključivo na trenutne zahtjeve. Izgradnja kapaciteta za usklađenost izvan neposrednih mandata stvara otpornost na buduće regulatorne ekspanzije dok istovremeno jača ukupni sigurnosni položaj.

Izvor: https://www.cyberdefensemagazine.com/cybersecurity-is-now-a-regulatory-minefield-what-cisos-must-know-in-2025